Pesma Poljupci Gabriele Mistral: analiza i značenje

Melvin Henry 28-06-2023
Melvin Henry

Gabriela Mistral jedna je od najznačajnijih čileanskih pjesnikinja. Prva latinoamerička književnica i peta žena koja je dobila Nobelovu nagradu 1945. godine, 26 godina prije svog sunarodnika Pabla Nerude.

U njenoj poeziji ističe se jednostavan, ali strastven jezik, koji nastoji izraziti duboko emocije koje su u sukobu. Antologija komemorativnog izdanja Kraljevske španske akademije izražava da njegov spis:

(...) plete u kontrapunkt život pun tragične strasti; ljubavi koje ne poznaju granice; graničnih životnih iskustava; o radikalnoj privrženosti svojoj rodnoj zemlji i snu o Americi; saosjećanja, u etimološkom smislu pojma -osjećaj i zajedničko iskustvo-, sa obesvrijeđenim i potlačenim.

Pjesma "Besos", osim što je jedna od najpopularnijih, oslikava poetski duh Gabriela Mistral . Pjesma se bavi jezivom temom privlačnosti i kontradiktornostima ljubavi.

Poljupci

Postoje poljupci koji sami po sebi izgovaraju

osuđujuću rečenicu ljubavi,<1

Postoje poljupci koji se daju pogledom

Ima poljubaca koji se daju pamćenjem

Postoje tihi poljupci, plemeniti poljupci

Ima zagonetnih, iskrenih poljupci

Ima poljubaca koje samo duše daju jedna drugoj

Ima poljubaca koji su zabranjeni, istina.

Ima poljubaca koji peku i bole,

Postoje poljupci koji grabečula,

postoje misteriozni poljupci koji su ostavili

hiljadu lutanja i izgubljenih snova.

Postoje problematični poljupci koji sadrže

ključ koji nema jedan je dešifrovao,

postoje poljupci koji izazivaju tragediju

koliko je ruža u brošu očupalo svoje lišće.

Ima mirisnih poljubaca, toplih poljupca

koji pulsiraju u intimnim čežnjama,

Postoje poljupci koji ostavljaju tragove na usnama

kao polje sunca između dva komada leda.

Ima poljubaca koji izgledaju kao ljiljani

jer su uzvišeni, naivni i Za čiste,

postoje izdajnički i kukavički poljupci,

postoje prokleti i krivokletni poljupci.

Juda ljubi Isusa i ostavlja otisak

na njegovom licu Boga, zločina,

dok Magdalena svojim poljupcima

milostivo jača svoju agoniju.

Od tada u poljupcima kuca

ljubav, izdaja i bol,

u ljudskim svadbama liče na

Vidi_takođe: Značenje knjige Strawberry Fields

povjetarac koji se igra sa cvijećem.

Postoje poljupci koji izazivaju buncanje

ljubavnog žara i lude strasti,

dobro ih znaš, to su moji poljupci

koje sam ja izmislio, za tvoja usta.

Poljupci plamena koji u štampanom tragu

nose brazde zabranjene ljubavi,

olujni poljupci, divlji poljupci

koje su samo naše usne okusile.

Sjećate li se prvog...? Neodredivo;

tvoje lice je bilo prekriveno jezivim rumenili

i u grčevima strašnih emocija

oči su ti se napunile suzama.

Da liSjećaš li se onog popodneva u ludom ekscesu

vidio sam te kako si ljubomorna zamišljao pritužbe,

visio sam te u naručju... poljubac je zavibrirao,

i šta je vidiš sledeće...? Krv na mojim usnama.

Naucio sam te da se ljubis: hladni poljupci

su iz ravnodušnog srca kamena,

ucio sam te da se ljubis mojim poljupcima

izmislio sam ja, za tvoja usta.

Vidi_takođe: Najbolje 23 mini serije koje ne možete propustiti

Analiza

Pjesma redefinira šta poljubac može biti, i kroz ovaj pokušaj nam govori o strastima, odanosti, romantici, tjelesnom, platonskom ljubav i, općenito, afektivne veze koje nas spajaju.

Sastoji se od trinaest strofa sa hedekasilažnim stihovima u kojima prevladava suglasnička rima.

Prvih šest strofa, okarakteriziranih kroz anaforu, dovode u pitanje uobičajeno značenje poljubaca. Prva stvar koju zamislimo kada pomislimo na riječ poljubac je fizički čin ljubljenja. Pjesma počinje otvaranjem mašte za sve što bi se moglo povezati i s poljupcem, a što upućuje više nego na akciju, na namjeru iza poljupca: „ima poljubaca koji se daju pogledom/ postoje poljupci koji se daju s pamćenjem".

Pjesma suprotstavlja pridjeve i slike koje inače ne povezujemo i često iznosi kontradiktorne ideje. Dakle, ono "zagonetno" koje se povezuje sa onim što je skriveno, suprotstavlja se "iskrenom". Takođe i "plemeniti" poljubac, ili platonski poljubac "koji samo duše daju jedna drugoj", a koji nas upućuju napoštovanju, bratskoj ljubavi, od roditelja prema djeci, pa čak i duhovnoj i eteričnoj ljubavi, suprotstavljena je zabranjena ljubav koja se odnosi na ljubavnike.

Kroz "Poljupce" je prikazana panorama ljudskih strasti koja ocrtava bliski odnos između ljubavi i mržnje. Pjesma rekreira različite sukobljene sile u opoziciji koje, kako kritičar, Daydí-Tolston ističe, prožimaju Mistralovu poetiku:

"Ljubav i ljubomora, nada i strah, zadovoljstvo i bol, život i smrt, san i istina, ideal i stvarnost, materija i duh, takmiče se u njegovom životu i nalaze izraz u intenzitetu njegovih dobro definisanih poetskih glasova" Santiago Daydí-Tolson. (Sopstveni prijevod)

Fatalna ljubav

Iako nam "Poljupci" govore o svim vrstama strasti i veza, ne samo o romantičnim, u pjesmi se ističe fatalna ljubav.

Predstavlja viziju ljubavi kao rečenicu, u kojoj niko ne bira niti ima moć nad tim ko je voljen. Posebno se ističe zabranjena ljubav koju, sa dosta nestašluka, autor povezuje sa "pravom", a ujedno je i jedna od najvatrenijih: "Lama ljubi što u štampanim tragovima/ nosi brazde zabranjene ljubavi"

Također, ističe se lakoća s kojom se ljubav pretvara u izdaju, mržnju, pa čak i nasilje. Krv na usnama je dokaz bijesa i bijesa ljubomore:

Sjećate li se tog jednog popodneva u ludiluvišak

Vidio sam te ljubomornu kako zamišljaš pritužbe,

visio sam te u naručju... poljubac je zavibrirao,

i šta si dalje vidio...? Krv na mojim usnama.

Poetski glas: žene i feminizam

Iako je Gabriela Mistral imala dvosmislen stav po pitanju feminističkog pokreta, vrlo je zanimljivo analizirati njen poetski glas koji nužno definira poziciju ženstvenost žene njenog vremena.

Subjektivni poetski glas koji objašnjava individuu pojavljuje se tek u devetoj strofi. Ovdje se pobuni žena koja se nađe u strasti:

Postoje poljupci koji izazivaju buncanje

strastvene i lude ljubavi,

znate ih dobro, to su moji poljupci

izmislio sam ja, za tvoja usta.

Žena se u pjesmi buni protiv tabua ženske seksualnosti, a posebno žudnje žene. U tom smislu, pjesma je pionir feminističkog pokreta koji je svoj procvat doživio 1960-ih.

Ženski poetski glas, štaviše, svoje autorstvo, kreativnost i trag pronalazi u svijetu, ploveći kroz tjelesnost i za sve strasti koje ona implicira:

Naučio sam te da se ljubiš: hladni poljupci

su iz ravnodušnog srca rocka,

Učio sam te da se ljubiš svojim poljupcima

izmislio sam ja, za tvoja usta.

Želim da istaknem da je u pesmi žena ta koja uči svog ljubavnika kako da se ljubi, a implicitno se sugeriše da bez njene bi bilo topline, nema emocija, suprotno patrijarhalnoj i konzervativnoj ideji da je muškarac taj koji bi trebao biti stručnjak za seksualnost.

Ako vam se sviđa ovaj pjesnik, pozivam vas da pročitate 6 osnovnih pjesama autora Gabriela Mistral.

Fotografija Gabriele Mistral

O Gabrieli Mistral

Gabriela Mistral (1889-1957) rođena je u skromnoj porodici. Izdržavala je sebe i svoju porodicu od svoje 15. godine radeći kao učiteljica, sve dok njena poezija nije počela da se prepoznaje.

Radila je kao pedagog i diplomata u Napulju, Madridu i Lisabonu. Predavao je špansku književnost na Univerzitetu Kolumbija, između ostalih važnih institucija. Igrao je važnu ulogu u čileanskom i meksičkom obrazovanju.

Doktorirao je honoris causa na univerzitetima u Firenci, Gvatemali i Mills Collegeu. Godine 1945. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Melvin Henry

Melvin Henry je iskusni pisac i kulturni analitičar koji se bavi nijansama društvenih trendova, normi i vrijednosti. Sa oštrim okom za detalje i opsežnim istraživačkim vještinama, Melvin nudi jedinstvene i pronicljive perspektive o različitim kulturnim fenomenima koji na složene načine utiču na živote ljudi. Kao strastveni putnik i posmatrač različitih kultura, njegov rad odražava duboko razumevanje i uvažavanje raznolikosti i složenosti ljudskog iskustva. Bilo da istražuje uticaj tehnologije na društvenu dinamiku ili istražuje presek rase, roda i moći, Melvinovo pisanje uvek izaziva razmišljanje i intelektualno stimuliše. Kroz svoj blog Culture interpretiran, analiziran i objašnjen, Melvin ima za cilj da inspiriše kritičko razmišljanje i podstakne smislene razgovore o silama koje oblikuju naš svet.